U cilju najviših sportskih dometa nekada
je neophodno bilo jesti enormne kolicine hrane. Ovo je skupo, naporno,
oduzima puno vremena i štetno je po zdravlje, ali u cilju povecanja snage,
izdržljivosti i mišicne mase nije bilo alternative. To je osnovni razlog
zašto se pristupilo razvijanju suplemenata sportskoj ishrani, koji su
trebali da obezbede potrebne hranljive materije u što cistijem obliku
lakom za pripremu i prijatnom za konzumiranje. Pored toga, hranljive
materije su trebale da budu na raspolaganju organizmu vec za kratko vreme
nakon unošenje i uz mali utrošak energije.
Vec sredinom prošlog veka,
sportisti širom sveta uživaju beneficije korišcenja ovakvih dodataka i
pomeraju granice sportskih dometa. Danas, sportistima na raspolaganju
stoje prirodni preparati koji su produkt višedecenijskog iskustva u
oblasti sportske suplementacije i ciji kvalitet daleko prevazilazi onaj sa
pocetka proizvodnje. Šta više, pokazalo se da je upotreba prirodnih
suplemenata poželjna i od strane rekreativaca, te ljudi kojima je
savremeni nacin života promenio nutricione potrebe. Svet oko nas se
ubrzano menja, te se naše potrebe znacajno razlikuju od potreba naših
predaka, neretko i roditelja. Višecasovno sedenje za kompjuterom i
svakodnevne stresne situacije bitno se razlikuju od rada u fabrici, polju,
na grapevini... Kvalitet vazduha koji udišemo, vode koje pijemo, pa i
hrane koju jedemo doživeli su znacajnu degradaciju poslednjih decenija.
Preradom namirnica i njihovom kasnijom termickom obradom, iz hrane se gube
supstance bitne za normalno funkcionisanje organizma. Te supstance
prisutne u malim ali znacajnim kolicinama nazivaju se vitamini i igraju
kljucnu ulogu u regulaciji vecine procesa u našem organizmu. Njihov
nedostatak se posebno negativno odražava kod ekstremnih napora, kako
fizickih, tako i psihickih. Zbog zemljišta osiromašenog dugogodišnjom
eksploatacijom, današnja hrana pati i od nedostatka podjednako važnih
minerala. Prirodni preparati svima omogucavaju da unesu baš one materije
za kojima postoji potreba u njihovom organizmu. Ovo je nov kvalitet u
održavanju zdravlja i prevenciji bolesti. Nažalost, nisu svi preparati
istog kvaliteta, a kada nešto ulazi u Vaš organizam treba biti posebno
obazriv. Stoga preporucujemo upotrebu preparata vrhunskih proizvodjaca.
Oni u svojim asortimanima imaju savremene i kvalitetne preparate, iza
kojih stoje velika ulaganja u istraživanja, te napori u održavanju
reputacije koja se gradila godinama.Aminokiseline razgranatih lanaca
(BCAA) Mnoge reklame nas bombarduju super-odlicnim aminokiselinama
razgranatih lanaca (po americki : BCAA) i njihovim skoro idealnim
osobinama. Pogledajte tekst pa sami odlucite!Ako kažem da se stanice
mišiænog tkiva odnosno njihov protein miozin postupno zamjenjuje svakih 6
mjeseci, onda sam sasvim jasno kazao sve! Osim toga športovi ne troše
proteine jednako; na prvom mjestu su športovi snage, zatim brzine i na
kraju izdržljivosti. Trebam li još dodati da svaki aktivni športaš razvija
svoj vlastiti proteinski program? Popularne BCAA (leucin, izoleucin, i
valin) su esencijalne aminokiseline koje u molekuli sadrže dragocjeni
dušik neophodan za biosintezu stanica mišiænog tkiva. Istovremeno one
èuvaju rezerve glikogena u mišiæima od pretjeranog razlaganja za vreme
fizièkog napora .. Buduæi se ne mogu sintetizirati, moraju se svakodnevno
unositi u organizam. BCAA se godinama koriste kao suplementi, a najveæi
potrošaèi su body builderi. Ovdje spadaju i njihovi derivati kao što su
primjerice, keto-isokaproati i alfa-ketoglutirati Posljednjih godina
objavljeni su rezultati brojnih istraživanja uèinkovitosti BCAA a oni se
kreæu u širokom krugu od negativnih do vrlo pozitivnih. Èak su ispitani i
po pojedinim sportskim disciplinama; najveæi efekti su postignuti kod
disciplina izdržljivosti gdje navodno dolazeæi u mozak smanjuju produkciju
serotonina i tako odlažu pojavu centralnog umora. Ta omiljena teza
meðutim, njoš uvek nije dovoljno argumentirana.Studija na sveuèilištu
Guelp, Kanada koja je je 2 puta ponovljena pokazala je pozitivne rezultate
suplementacije s BCAA. Nakon što su test sportaši dobili 77 mg BCAA/kg
tjelesne mase, poèeo je trening mišiæa kvadricepsa koji je trajao 60
minuta. Preciznim mjerenjima je utvrðena znaèajna redukcija razgradnje
proteina, što znaæi da je dobro pre napornih treninga u napitku popiti
dodane BCAA jer se tako omoguæuje brži oporavak. Švedska studija na
igraèicama ženskog nogometa pokazala je korisnost upotrebe BCAA; ako su
dobivale preparat neposredno pre treninga koji je trajao 90 minuta, kao i
za vreme treninga, testovi mentalnih sposobnosti (koncentracija,
preciznost šuta, proigravanje) dali su vrlo obeæavajuæe rezultate koji su
bili bolji od kontrolne skupine. Kod toga je korištena doza od 7,5 g BCAA
u napitku. Ocjena je švedske studije da uporaba BCAA ima svoj puni smisao
kod disciplina visoke koncentracije kao što su tenis i hockey na ledu.
Poželjan odnos pojedinih aminokiselina razgranatih lanaca u kapsuli ili
tableti je 150 mg izoleucin, 300 mg leucina i 300 mg valina Gde ih
ima?Mleko, mleèni proizvodi, soja i crveno meso najveæi su izvor BCAA.
Proteinski koncentrat sirutke i jaja u prahu takoðe su veliki izvor ovih
aminokiselina. Buduèi da se doza od 7,5 g dnevno ne može osigurati kroz
namirnice, koriste se gotovi preparati. Kako deluju?Kroz praksu se
pokazalo se da primjerice aminokiseline razgranatih lanaca (BCAA) izvrsno
èuvaju mišiænu masu u specijalno teškim okolnostima kao što su visoka
temperatura i vrlo dugotrajno naprezanje . Još nešto dosta važno;
potvrðeno je da poboljšavaju loše mentalno stanje izazvano teškim
prolongiranim naprezanjima . Naime, dugotrajnim treningom oslobaða se
znatna kolièina amonijaka u krvi koji prodire i do mozga izazivajuæi tzv.
centralni umor. Ako se BCAA uzima pre napora, taj centralni umor se može
odgoditi i umanjiti. To su u zanimljivom eksperimentu na misevima
potvrdili belgijski pronalazaci. Poznati svetski struènjak za športsku
medicinu dr Colgan u svojoj knjizi "Optimum Sport Nutrition" kaže sledeæe;
BCAA štede testosteron za vreme napornih treninga i posle njih. Stoga ako
se BCAA koriste u pravo vreme, mogu zaista imati blagi anabolièni
uèinak. Preporuka za tipièno dnevno suplementiranje je 10-20 grama .
Toksièni uèinci osim u jednom sluèaju nisu poznati. To zahvaljujemo
èinjenici da se BCAA razlažu u druge aminokiseline i izlucuju iz
tela. Proteini - poslednja istrazivanjaProteini su hemijske supstance
koje se sastoje od carbo, hidrogena i oksigena - isto kao i karbihidrati i
masti, ali sadrze i nitrogen. Nitrogen je presudan u ovom sastavu i to iz
2 razloga : mora se vezati sa 3 druga atoma, time unosi kompleksnost u
sastav aminokiselina, od kojih se i sastoje proteini: kolicina
nitrogena je znacajna za bodybuldere jer vise nitrogena znaci povecanu
kolicinu proteina tako potrebnih nasim misicima. Absorpcija proteina je
prilicno jednostavna (?) : prvo se u ustima hrana bogata proteinima
zvace i mesa sa pljuvackom, zatim se u zelucu luce enzimi koji razlazu
proteine u male polipeptidne lance (zahvaljujuci pepsinu i hidrohlornoj
kiselini); u tankom crevu i pankreasu luce se enzimi koji ove lance
razlazu na dipeptide, tripeptide i aminokiseline (AK); resice tankog creva
upijaju ove peptide i po potrebi ih razlazu na manje celine. Ovo je
jedna veoma uproscena i pojednostavljena verzija. Svi studenti medicine ce
ovo verovatno jos bolje opisati. Sve AK koje unosumo preko proteina, i
one koje se u nama stvaraju, veoma se razlikuju po svojoj slozenosti.
Postoji 28 vrsta AK, ukljucujuci cistin i ornitin. Od njih, 8 je
esencijalnih tj. moraju se uneti izvana jer ih telo ne moze proizvesti,
ostale su neesencijalne. U poslednjih nekoliko godina, pojavio se izraz
"uslovno esencijalne AK". On oznacava neesencijalne AK, koje se proizvode
u nasem telu, ali u nedovoljnim kolicinama posebno nedovoljnim za
bodybuildere. Ovde spadaju taurin i glutamin. Izuzimajuci ove
opsteprihvacene uslove, uloga proteina i AK u svetu bodybuildinga je veoma
cesto diskutovana i osporavana. Stovise, osim politike i religije, ova
tema bila je uzrok veoma zestokih rasprava i debata. Neka uverenja i
misljenja su naucno i potvrdjena, a neka nisu. Medjutim, neka misljenja su
i dovela do raznih ispitivanja koja su potvrdila (ali ne uvek) valjanost
teze. Ovde cemo dati neka misljenja poznatih iz sveta
bodybuildinga. Guy Grundy, Mr. Australia "Ja licno verujem u
visoko-proteinske dijete. Kroz moje iskustvo i rad sa velikim brojem
klijenata, shvatio sam da je velika kolicina proteina neophodna za brz i
efikasan razvoj dobre misicne mase. Nastojim da svakog dana unesem 600 do
700 grama proteina. Takodje jedem 4 puta dnevno sto daje jos 4x70 grama
proteina. Jedem dosta mesa, kao sto je tunjevina, piletina,
curka,...Proteine u obliku praha uzimam takodje 4 puta dnevno, izmedju
obroka. U vreme pred takmicenja povecavam unos proteina 20-30% a
karbohidrate postepeno smanjujem. U odsustvu karbohidrata telo koristi
masne naslage i zalihe proteina kao energiju. Da bi kolicina nitrogena
ostala na zeljenom nivou, povecavam unos proteina."
|